Bol u mišićima može da bude neugodna, no sasvim normalna i prirodna pojava, ali može da ukazuje i na pojedina oboljenja. Sasvim je izvesno da verovatno nema osobe koja bar nekad u životu nije iskusila napetost i bol u mišićima iz nekog razloga.
Naporni fizički rad, bavljenje sportom ili nekom aktivnošću koju do sad nismo praktikovali, u raznim fazama, dovode do onoga što nazivamo upalom mišića. Bolovi mogu da budu i hronični i mogu da ukazuju na nedostatak nekih potrebnih nutritijenata u organizmu, ali i da budu simptom oboljenja.
Šta uzrokuje bol u mišićima i kako se leči?
Razlozi za pojavu bola u određenom mišiću ili grupi mišića mogu da budu brojni. Ovi bolovi mogu i ne moraju da budu praćeni i drugim tegobama ili zdravstvenim stanjima, u zavisnosti od primarnog uzročnika. Tip bola takođe varira u zavisnosti od određenog stanja ili problema.
Upala mišića nakon fizičkog napora
Svakako najprepoznatljiviji vid bola u mišićima je upala mišića nakon neke fizičke aktivnosti, bilo da se radi o sportu, poslu ili jednostavno naporu na koji naši mišići nisu navikli. Bol, zategnutost i krutost u mišićima se obično javljaju dan ili dva nakon aktivnosti. Zbog čega se to dešava? Prilikom napora na koji su mišići nenaviknuti, u strukturi njhovih vlakana dolazi do mikrooštećenja, koja narušavaju funkcionalnu ravnotežu unutar mišiće. Upala mišića može da bude i akutna i da se javi nakon treninga kod sportista, kao i odložena, nakon jednog ili dva dana, a najčešće je izazivaju takozvani ekscentrični pokreti, kao što je trčanje ili hodanje pod nagibom, kao i nošenje ili dizanje teškog tereta.
Lečenje – Kada je reč o tretmanu bolnih upaljenih mišića, postoji bezbroj najrazličitijih saveta. Mogu da se koriste kupovni analgetici, koji će brže otkloniti bol i smanjiti upalu, ali se generalno savetuje da se primenjuju prirodne metode. Preporučuje se konzumacija svežeg voća, kao i đumbira, koji je prirodni analgetik. Neophodno je i da se telo dobro hidrira, te treba unositi optimalnu količinu vode u organizam, kako za regeneraciju, tako i za prevenciju. Takođe, primena hladnih obloga i tuširanje hladnom vodom su česti saveti za ublažavanje upale mišića i njihov oporavak. Vežbe istezanja su od velike pomoći, a mogu da deluju i preventivno, ako se dobro istegnemo nakon velikog mišićnog napora. Masaža, gelovi koji hlade mišiće takođe mogu da budu od pomoći. Nastanak upale može da se predupredi i dobrim zagrevanjem pre aktivnosti. U slučaju kada upala traje više od nedelju dana, moguće je da je došlo do ozbiljnijeg oštećenja tkiva i tetiva, za šta je najbolje konsultovati lekara.
Mišićni spazam i deficit magnezijuma
Grčevi u mišićima su najčešće simptom poremećaja balansa tečnosti i elektrolita u organizmu, kao što su natrijum, kalijum i magnezijum. Najčešće pogađaju mišić lista na nozi, usled čega se javlja krutost praćena jakim bolom. Grčevi nastaju iznenadno, a najčešće tokom noći i mogu pogađati sve osobe. U većem broju slučajeva je uzrok nedostatak magnezijuma, do kog najčešće dolazi usled gubitka tokom pojačanog znojenja i dehidratacije. Češće se javlja kod žena, trudnica, sportista i starijih osoba.
Lečenje – Trenuno stanje olakšava istezanje zgrčenog mišića i njegova masaža, kao i tople obloge, koje mogu da deluju i preventivno. Generalno, kod osoba koje često pate od grčeva se savetuje adekvatna ishrana, nadoknada tečnosti i izgubljenih elektrolita, pre svega magnezijuma. Preporučuje se dodavanje suplemenata sa magnezijumom u redovnu ishranu, pošto njihova primena olakšava trenutno stanje, a i na duže staze relaksira mišiće.
Fibromialgija
Fibromialgija je složeno oboljenje čiji je jedan od glavnih simptoma hroničan mišićni bol. Manifestuje se kao dugotrajan, difuzan bol u mišićima i kostima, pri čemu su pojedine tačke u mekim tkivima izrazito osetljive na dodir, mišići i tetive. Takođe je prati i izražena malaksalost i hroničan zamor. Bol se oseća duboko u mišićima i kostima i nije jasno lokalizovan. Bolesnici se mogu žaliti na jutarnju ukočenost i osećaj otečenosti mekih tkiva, kao i na loš, neokrepljujući san. Ovo oboljenje češće pogađa osobe ženskog pola, a njegov tačan uzrok nije poznat. Češće se javlja kod žena u menopuzi, kod depresivnih i anksioznih osoba, pacijenata koji su imali povredu vratnog dela kičme ili imaju snižen prag tolerancije bola.
Lečenje – Lečenje fibromialgije je usmereno na ublažavanje neprijatnih i bolnih simptoma, pre svega na tretmane koji opuštaju mišiće i otklanjaju napetost. Preporučuje se korekcija ishrane i konzumacija namirnica bogatih magnezijumom i selenom, kao i vitaminom C. Trebalo bi izbaciti konzumaciju industrijske hrane koja dodatno opterećuje organizam. Terapije za lečenje su kombinovane i uključuju i fizikalni tretman i upotrebu lekova, kao i prirodnih preparata. Praktikuju se tople kupke, masaža, metode poput akupresure i akupunkture, a od lekova uglavnom medikamenti protiv bolova, antidepresivi i lekovi za opuštanje i spavanje.
Takođe se mogu koristiti i prirodni preparati koji pomažu u ublažavanju bolova, pre svega u mišićima. Preporučuje se upotreba ulja od ljutih papričica, koje delotvorno ublažava bolove, zahvaljujući čudutvornom kapsaicinu, sastojku koji paprikama daje ljutinu, a pozitivno utiče na cirkulaciju i protiv upala i bolova. Ulje žutog noćurka je takođe dobar izbor za masažu bolnih tačaka. Dobar izbor su i čaj od majčine dušice za konzumaciju i pripremu kupke za opuštanje, kao i čaj od vrbine kore. Na opuštanje mišića i smanjivanje bolova pozitivno deluju i kurkuma i đumbir.