Avokado je drvenasta biljka koja raste u Srednjoj Americi i meksiku.
Razlikuju se dve vrste – avokado iz Meksika i avokado iz Zapadne Indiane a postoji i treća sorta – hibrid ove dve sorte koji raste na Gvatamali.
Zimzeleno je drvo i raste veoma viskoko, može dostići visinu i do 20 metara, listovi su mu veliki,tamno zelene, plod je kruškastog oblika samo je veći od nje, obavijen je sjajnom, hrapavom, zelenom korom ispod koje se nalzi žuti mesnati deo sa velikom i veoma tvrdom semenkom veličine divljeg kestena. Potrebno je da prodju dve godine kako bi plod avokada dostigao spremnost za upotrebu.
Uslovi gajenja avokada
Avokado zahteva umerenu klimu tako da se najviše gaji na predelima Kalifornije, Floride i Havaja. Uspeva na nekoj maloj distanci od okeana ali se nije adaptirao na rast u središtu pustinje. Avokado iz Zapadne Indijane napreduje u vlažnim tropskim klimama, ne podnosi niske temperature i smrzne na temperaturi ispod 15C. Meksički avokado ne zahteva veliku vlažnost klime i može uspevati na mediteranskoj klimi.
Ono što je potrebno kod jedne i druge sorte je zašita od jakih vetrova jer pri udaru vetra dolazi do lomljenja grana. Polomljene grane ispuštaju dulcitol – beli šećer na svoje ožiljke kako bi brže zarasli. Korenje je veoma jako, za par godina može podići ceo trotoar oko njega. Cveta od Januara do Marta, u tom periodu procveta od 200 do 300 belih, mirisnih cvetova,ali mali broj njih stigne da bude oprašen, oni svetovi koji procvetaju ujutru do mraka izgube polen a oni koji procvetaju uveče do ostanu bez polena do jutra. Drvo avokada živi od osam do dvadeset godina.
Primena avokada
Avokado ima široku primenu, kako u ishrani tako i u pripremanju raznih preparata i maski za lice i kosu. Ulje avokada je drugo, odmah ispod maslinovog ulja po kvalitetu i klinički je dokazano da smanjuje holesterol u krvi.
Osim ploda, koristi se i lišće, lišće meksičkog ima izražajan miris anisa i koristi se za pripremu eteričnog ulja a lišće gvatamalskog ima slabiji miris ali se primenjuju u medicini.
U ishrani se koristi sirov plod, avokado se ne kuva i ne peče. Može se dodati u čorbe ali samo nakon završenog kuvanja. Najbolje je koristiti ga sveže saseckanog kao dodatak salatama. Ono što je važno pri odabiru dobrog ploda je proceniti njegovu težinu, ukoliko deluje taško srazmerno njegovoj veličini, onda je u redu, takodje treba obratiti pažnju na to da nema tamne fleke a kada ga prstom pritisnete treba se blago ulubiti i vratiti nazad, u slučaju da prst ostanje, avokado nije za upotrebu.
Evo nekih predloga kako na najjednostavniji način iskoristiti avokado:
Majonez od avokada
Jedan do dva avokada, oljuštiti, iseckati na komade i ubaciti u blender, dodati malo soli, kašičicu senfa i soka od pola limuna, pustiti da se lepo izmiksira , dobićete masu koja će ličiti na domaći majonez a i ukus će biti sličan, samo što je ovaj daleko kvalitetniji. Potrebno ga je čuvati u frižideru, tako pripremljen može izdržati 5 do 7 dana.
Maska za suvu kosu
Avokado sadrži veliku količinu ulja i idealan je za opravak suve i oštećene kože i to vrlo brzo i jednostavno. Potrebno je da jedan avokado oljuštite i izgnječite rukama ili viljuškom, nije potrebno miksirati, dobijenu smesu naneti na opranu kosu, ostaviti da odstoji i zatim isprati.Za masku se može koristiti i mekani avokado.
Semenku koju izvadite iz avokada možete zasaditi u saksiji, dobićete veoma neobučno sobno drvo. Zbog toga što je semenka jako tvrda proći će duži period dok iznikne, ali ćete dobiti jednu lepu biljku sa debelim stablom i velikim i tamno zelenim listovima.