Iako se o njemu ne priča puno u svetu nutricionizma, vitamin D je veoma važan za zdravlje. Povoljno utiče na zdravlje kostiju, a štiti nas i od prehlade i depresije. Vitamin D se stvara kada sunčeva svetlost dodiruje kožu. Dakle, naša koža na prirodan način proizvodi vitamin D, ali samo u direktnom kontaktu sa sunčevom svetlošću. Kreme za sunčanje blokiraju proizvodnju vitamina D. Čak i kreme sa malim zaštitnim faktorom (SPF 8) blokiraju stvaranje ovog vitamina za čak 95%.
Nakon što naša koža upije sunčeve zrake i proizvede vitamin D, naši bubrezi i jetra moraju da ga aktiviraju da bismo mogli da ga koristimo. Nedostatak vitamina D može dovesti do brojnih bolesti.
Bolesti uzrokovane nedostatkom vitamina D
Poznato je da je vitamin D neophodan za apsorpciju kalcijuma u organizmu, pa zato njegov nedostatak može dovesti do osteoporoze i bolesti kostiju. Takođe, manjak vitamina D može pogoršati dijabetes i smanjiti stvaranje insulina. Ako se izlažete prirodnoj sunčevoj svetlosti 2-3 puta u toku nedelje, možete smanjiti rizik od nastanka dijabetesa za 50-80%. Dovoljne količine vitamina D smanjuju rizik od raka creva, dojke, jajnika ili prostate. Takođe, vitamin D može sprečiti i pojavu depresije ili šizofrenije.
Važno je spomenuti i da veliki broj trudnica ima manjak vitamina D, a to može kasnije kod njihove dece uzrokovati brojne bolesti, kao što su artritis, dijabetes, šizofrenija ili multipla skleroza.
Takođe, stariji ljudi često imaju nedostatak vitamina D, jer sa godinama se gubi sposobnost probavnog sistema da apsorbuje vitamin D iz hrane. Osim toga, uzroci manjka vitamina D mogu biti i oštećenje bubrega i jetre, vegetarijanski način ishrane ili alergije na laktozu ili mleko. Simptomi koji mogu ukazivati na nedostatak vitamina D su slabost u mišićima, slabiji prag boli, glavobolja, nagle promene raspoloženja, depresija, povišen krvni pritisak, umor, malaksalost itd.
Kako nadoknaditi nedostatak vitamina D?
Prirodni izvori vitamina D
Vitamin D se nalazi u malom broju namirnica. Prirodni izvori vitamina D su mleko, žumanca, margarin, puter, morske ribe. Antioksidanti (borovnica, asai bobice, šipak, nar) mogu da povećaju sposobnost organizma da upija više vitamina D, jer zahvaljujući njima možemo duže da boravimo na suncu, a da ne izgorimo. Međutim, veoma je teško dobiti potrebne količine vitamina D samo putem ishrane.
Na primer, da biste to postigli potrebno je da popijete dnevno 10 čaša mleka koje je bogato vitaminom D. Zato je pored odgovarajuće ishrane potrebno i da se dovoljno izlažete prirodnoj sunčevoj svetlosti.
Sunčanje
Dakle, uprkos verovanju da sunce može samo da nam šteti, činjenica je da ono može i blagotvorno da deluje na naše zdravlje. Štaviše, neophodno je za pravilno funkcionisanje organizma. Sunčanjem se može smanjiti rizik od nastanka mnogih bolesti.
Osim što može sprečiti pojavu bolesti, sunce takođe može biti i veoma efikasna terapija za lečenje mnogih oboljenja jer nijedna operacija ni lek ne mogu biti toliko blagotvorni za naše zdravlje kao sunce. To ne znači da treba da se sunčamo po ceo dan i u periodu kada izlaganje sunčevoj svetlosti nije dobro. Treba se sunčati umereno, najbolje u jutarnjim i popodnevnim satima, a izbegavati period između 12h i 15h jer tada je dejstvo ultravioletnih zraka najjače i najštetnije. Dovoljno je izlagati se sunčevoj svetlosti 15 minuta dnevno, a sve preko toga može biti štetno, ali i beskorisno.
Nakon što koža sintetiše vitamin D, ona prestaje da obavlja tu funkciju. Sunčanje je najjednostavniji i jedini besplatan način da dobijete neophodne količine vitamina D. Osim što povoljno utiče na naše telo, sunčeva svetlost takođe doprinosi i dobrom raspoloženju. Bićete poletni i puni energije, a svakako će i vaše samopouzdanje biti veće. Dakle, uživajte u suncu, ali umereno i pametno, i vaše celokupno psihofizičko zdravlje će biti bolje.